O nama

Dječji vrtić Đurmanec je ustanova koja  provodi:

  • redoviti desetosatni program odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi,
  • kraći program predškole s djecom u godini dana prije polaska u osnovnu školu.

U dječjem vrtiću Đurmanec rad se odvija u četiri odgojno obrazovne skupine redovitog programa, te u jednoj skupini djece kraćeg programa predškole koji je namijenjen djeci u godini prije polaska u osnovnu školu.

Cilj nam je fleksibilna organizacija rada i praćenje potreba djece, roditelja i zaposlenika uz stvaranje optimalnih uvjeta za život.

VIZIJA VRTIĆA:

Omogućiti djeci da uče čineći i to u sigurnom, materijalno i socijalno bogatom okruženju.

MISIJA VRTIĆA:

Dječji vrtić Đurmanec je novootvorena ustanova koja djeluje na području općine Đurmanec. Dječji vrtić je mjesto življenja, igre i učenja djece i odraslih, stoga treba biti otvoren i odgovarati na potrebe djece, roditelja, kulturne i društvene sredine u kojoj djeluje.  Sa svojom stručnošću biti potpora roditelju, djetetovom razvoju i učenju te time osigurati dobre uvjete za cjelovit i uravnotežen razvoj djeteta.

ODGOJNO OBRAZOVNA SKUPINA:DOB DJECE:BROJ DJECE:ODGOJITELJI:
MEDENJACIMješovita jaslička 1 – 3 godine  15I. F., D. T. K.
MUDRE SOVICEStarija jaslička 2 – 3 godine  17N. V. M. P.
JEŽIĆIMješovita vrtićka 3 – 6 godina  22M. J. M. Š.
ZNALCI GENIJALCIMješovita vrtićka 5 – 7 godina  25LJ. K. V. M. H.
KRAĆI PROGRAM PREDŠKOLEDjeca u godini prije polaska u školu/J.K.

Radno vrijeme vrtića je usklađeno sa potrebama roditelja. Dječji vrtić radi svaki radni dan od ponedjeljka do petka od 5.30 – 16.30 sati.

Dječjim vrtićem upravlja Upravno vijeće u slijedećem sastavu:

-predstavnici osnivača: T.K.(predsjednica Vijeća), N.S.L., K.P.B.
-predstavnik roditelja: T.C.
-predstavnik odgojitelja: K.P.

Sukladno broju odgojno obrazovnih skupina, trajanju i vrsti programa, u Dječjem vrtiću Đurmanec rade:

  • Ravnatelj: J.K.
  • Pedagog: K.P.
  • Osam odgojitelja: I.F., D.T.K., M.P., N.V., M.J., M.Š., LJ.K.P., M.H.
  • Zdravstveni voditelj : M.Š.
  • Kuharica: M.L.
  • Pomoćna kuharica: M.V.
  • Dvije spremačice: I.V., K.P.
  • Domar: B.R.

U radu je važna primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim spoznajama. Integrirani i razvojni kurikulum podrazumijeva paralelno odvijanje mnoštva aktivnosti djece, stimulativno materijalno okruženje koje potiče na istraživanja i stjecanje znanja. Bitne pretpostavke za ostvarenje ciljeva i zadataka u kurikulumu su podizanje stručnih kompetencija odgojitelja, kvalitetna suradnja sa roditeljima i prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice.

Bitni aspekti rada su:

  • stvaranje poticajnog okruženja
  • individualizirani pristup
  • poticanje i stvaranje uvjeta za dječje aktivnosti
  • dokumentiranje procesa učenja djece
  • refleksije sa djecom i stručnjacima
  • predlaganje novih mogućnosti za igru, stvaranje, promatranje, otkrivanje, traženje i učenje novih rješenja
  • usmjeravanje na važnost i zdravstveno-preventivni potencijal tjelesnog vježbanja od najranije dobi, u cilju poticanja cjelokupnog psihofizičkog razvoja djeteta i razvijanja zdravih navika

Vrtić je mjesto cjelovitog razvoja i odgoja djece u kojem dijete ostvaruje raznovrsne interakcije s drugom djecom i odraslima te prostorom i materijalima. Bogato i raznovrsno okruženje potiče prirodnu znatiželju djece, otkrivanje i rješavanje problema te omogućuje postavljanje hipoteza, istraživanje, eksperimentiranje i učenje.

Agresivnost djece predškolske dobi

Agresivnost djece predškolske dobi

Što je agresivno ponašanje?

Agresivno ponašanje je svako ponašanje s namjerom da se nekome drugome nanese šteta ili povrjeda bilo koje vrste. Može biti verbalna ili fizička. Može biti:

  • NAMJERNA – impulzivna agresivnost uzrokovana unutarnjom napetošću i razdražljivošću
  • NENAMJERNA – uzrokovana izvanjskim ciljem (igračka, privilegij)

Agresivnost kao način reagiranja dijelom se nasljeđuje, a dijelom se uči. Osobina agresivnosti vrlo je stabilna i učvršćuje se već u predškolskoj dobi. Istraživanja upućuju kako agresivno dijete najčešće odrasta u agresivnog čovjeka. Zbog toga je rano prepoznavanje i traženje savjeta od stručnjaka od iznimne važnosti! 






Kada se javlja agresivno ponašanje?

– kad su frustrirana jer ne mogu zadovoljiti svoje potrebe i želje, kad ih se sprječava u njihovom naumu, zbog osjećaja nemoći, neuspjeha, tjeskobe i posebno zbog osjećaja ljutnje i bijesa ili namjernom akcijom drugih („On mi je namjerno uništio crtež!“)

Kako djeci pomoći da se „nose“ s teškim emocijama koje uzrokuju ljutnju?

Pružiti djetetu prihvatljive načine za izražavanje ljutnje. Stručnjaci predlažu aktivnosti kao što je udaranje rukama u jastuk, udaranje lopti i limenki, novine/papir za gužvanje/trganje rukama.

Važno je pomoći djetetu da osvijesti svoju emociju i da ju zna verbalizirati („Ljut sam!“). Teške osjećaje dijete može crtati, slikati, pokazati na svom tijelu gdje osjeća emociju, modelirati, glumiti s lutkom i sl.

Uvijek razgovarajte  ljutnji, što ga ljuti, što dijete radi kad je ljuto, pomaže li mu to u ostvarivanju cilja, što je moglo drugačije, kako se osjećaju ostali?

Kako prevenirati agresivno ponašanje?

  1. Organizirati svakidašnji život na predvidiv i stabilan način – sve u određeno vrijeme, na svom mjestu, na isti način (osjećaj sigurnosti); sport, kretanje, opuštanje, tehnike disanja (smanjivanje napetosti); postavljanje granica  i pravila prihvatljiva ponašanja (predvidivost i sigurnost) – biti dosljedni!
  2. Učiti dijete prosocijalnom ponašanju – da dobrovoljno pomaže i dijeli s drugima, da prepozna osjećaje drugih ljudi i djece.

Agresivno i prosocijalno ponašanje su suprotni stilovi ponašanja i rješavanja problema koji se usvajaju već od najranije dobi. Učenjem i njegovanjem jednog stila smanjuje se pojavnost drugog! Kako dijete uči o velikodušnosti, pomaganju drugima, tješenju tužnih tako će biti manje agresivno.

Svako dijete može naučiti izražavati
svoju agresivnost na društveno
prihvatljiv način, brinuti se o drugima,
razgovarati i dogovarati se te
rješavati sukobe na nenasilan način!

U današnje vrijeme djeca su u velikoj mjeri izložena agresivnosti u različitim oblicima i prilikama – na ulici, na TV- u, u obitelji gledanjem neprimjerenih sadržaja na različitim internetskim platformama. Zbog navedenog djeca mogu imati probleme u kontroliranju svojih emocija. Naime, zbog prevelike izloženosti agresivnosti na malim ekranima kod djece dolazi do prelijevanja agresivnosti iz stvarnosti u igru i iz igre u svakodnevnicu.

Djeca koja su doživjela traumatska iskustva imaju posebno osjetljiv živčani sustav te su im mehanizmi kočenja agresivnosti slabiji. Tako se toj djeci preporučuje praćenje i savjetovanje kod različitih stručnjaka kako bi dijete uspostavilo pravilnu emocionalnu regulaciju!

Uvijek treba reagirati na agresivno ponašanje djece jer se time prekida lanac ugrožavanja i štete, a djetetu se pokazuje da agresivno ponašanje nije prihvatljivo niti poželjno!

Literatura:

1.Milanović M. i sur. (2014): Pomozimo im rasti. Priručnik za partnerstvo odgojitelja i roditelja. GOLDEN MARKETING – TEHNIČKA KNJIGA. Zagreb

2.Perry Good, E. (1993): Kako pomoći klincima da si sami pomognu. Alinea. Zagreb.

PREPORUKE ZA POSTUPANJE ZBOG KONTAKTA S OBOLJELIM OD COVID-19 DV Grupa

Razdoblje od 2 dana prije pojave simptoma, te 10 dana nakon pojave simptoma dokazano je kao razdoblje zaraznosti. Osobe koje su bile u bliskom kontaktu* s oboljelom/na testu pozitivnom osobom moraju biti stavljene pod aktivni zdravstveni nadzor u samoizolaciji (karanteni)** 10 dana od

PREPORUČENE MJERE ZA DJECU I ODGOJITELJE:

  1. Ukoliko se pojave simptomi   tijekom samoizolacije roditelji se javljaju telefonom nadležnom liječniku. Osoba koja razvije simptome COVID-19 tijekom samoizolacije treba se testirati.
  2. Ukućani osoba koje su u samoizolaciji normalno  dalje obavljaju svoje aktivnosti.
  3. S djecom u samoizolaciji (ako je potrebno) ostaje jedan roditelj koji od svog liječnika traži bolovanje za njegu djeteta.
  4. Djeca i odgojitelji koji preboljeli COVID-19, ili koji su cijepljeni protiv COVID-19, pročitati upute u nastavku, te sukladno uputama odlučiti trebaju li biti stavljeni u samoizolaciju ili ne.
  5. Preporučena  je dezinfekcija  školske učionice od firme ovlaštene za provođenje DDD-a.

Osoba koja je ostvarila bliski kontakt sa zaraznom osobom ne podliježe zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u situacijama navedenim u tablici 1.  

Tablica 1. Bliski kontakti izuzeti od karantene

OsobaPreporuka za osobe izuzete od karantene
Preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) unutar 4 mjeseca od kontakta    Trebaju se testirati odmah nakon zadnjeg kontakta te je preporučljivo da se testiraju 5-7 dana od kontakta komercijalnim brzim antigenskim testom za samotestiranje koji se temelji na uzorku brisa nosa ili BAT-om u ovlaštenoj ustanovi bez obzira na izuzeće od karantene.

Obavezno se strogo pridržavati mjera za sprečavanje širenja kapljičnih infekcija (nošenje kirurških ili FFP2 maski, držanje distance, izbjegavanje okupljanja, pojačana briga o higijeni) slijedećih 14 dana od zadnjeg kontakta.  
Preboljela COVID-19 i nakon preboljenja primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze)
Docijepljena
Primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) uz uvjet da je prošlo 14 dana od zadnje doze cjepiva ali ne više od 4 mjeseca (kod cijepljenih Janssen cjepivom ne više od 2 mjeseca)

Neke osobe koje su preboljele COVID-19 ili cijepljene, a ne svrstavaju se niti u jednu od kategorija navedenih u tablici 1,  podliježu karanteni nakon bliskog kontakta u trajanju od sedam dana (tablica 2). 

Tablica 2. Bliski kontakti u kojih karantena traje sedam dana 

Osoba s mogućnošću skraćenja karantenePreporuka za karantenu
Preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) prije više od 4 mjeseca Karantena u  trajanju od sedam dana, bez potrebe za testiranjem ako osoba ne razvije simptome.  

Ako osoba razvije simptome, potrebno je testirati brzim antigenskim testom (BAT). U slučaju pozitivnog BAT nalaza, osoba se podvrgava izolaciji u trajanju od sedam dana, pri čemu se dan početka simptoma računa kao nulti dan.  

U slučaju negativnog BAT nalaza prekid karantene po isteku sedam dana, uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera i kontinuiranog nošenja maske slijedećih sedam dana.
Primarno cijepljena (s 2 doze cjepiva koje se primjenjuju u dvije doze prije više od 4 mjeseca (kod cijepljenih jednom dozom Jannsen cjepiva, prije više od 2 mjeseca)

Idealno bi bilo da se osobe izuzete od karantene (tablica 1.) i osobe koje razviju simptome tijekom karantene (tablica 2.) testiraju BAT-om kod izabranog liječnika, koji može na temelju pozitivnog rezultata testa odmah osobi promijeniti status karantene u izolaciju.

S obzirom na očekivan velik broj zaraženih i bliskih kontakata zaraženih osoba, neće biti moguće zdravstvenim radnicima (epidemiolozima, školskim liječnicima, izabranim liječnicima obiteljske medicine, izabranim pedijatrima) kontaktirati sve zaražene osobe i njihove kontakte radi zdravstvenog nadzora. Stoga apeliramo na savjesnost oboljelih građana da se izoliraju te obavijeste svoje bliske kontakte o potrebi karantene. Bliske kontakte molimo da se podvrgnu  karanteni i jave svojem izabranom liječniku radi evidencije i daljnjeg postupanja (reguliranje bolovanja odnosno testiranje). 

* Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao:

– dijeljenje kućanstva s bolesnikom

– izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19

– nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)

– kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

– boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta – boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt, ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije… svaki pojedinačni kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti

– zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a

– kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa  strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

**SAMOIZOLACIJA=  osoba boravi u svojoj sobi ili prostoru gdje nisu ostali ukućani. Može izaći u dvorište kuće ili na balkon kuće. U slučaju prolaska kroz zajedničke prostorije gdje borave ukućani , osoba u samoizolaciji nosi masku.